Radio stanice - izaberi

Online

We have 7 guests online
Home
Dobra jela - tajne su otkrivene
Hranom protiv mamurluka

 

Stigao nam je period kada je jako velika vjerovatnoća pretjerivanja sa alkoholom. Znači morate ući spremni u okršaj za cjelovečernja konzumiranja alkoholnih napitaka. Zato prije nego što počnete sa konzumacijom bilo bi poželjno da popijete maslinovo ulje ili da ga unesete u organizam u sklopu nekog obroka. Takođe kisela jela kao što je sarma sa dosta vitamina C mogu da djeluju preventivno. Hrana kuju budete konzumirali tokom večeri gledajte da bude što manje masna.

Ako ste ipak uspjeli da pretjerate i ako ste mamurni onda je najbolje da mamurluk izliječite sa hranom i pićima. Najbolje je da na početku popijete voćni sok od jabuke jer nadoknadićete izgubljeni šećer. Kiseli krastavci, špinat i paradajz su bogati hranjivim tvarima i njih bi bilo poželjno da konzumirate. Ako vam se povraća ili osjećate mučninu to je zato što ste izgubili dosta kalija tokom dehidracija organizma. Banane su izuzetne u nadoknadi i vrlo brzo će vam pomoći i vratiti snagu. A za bolove u glavi popijte čašu vode.

 
Zimska jela

 

 














U zimskom periodu aktivnosti prirode su nešto mirnije i iz tog razloga bi trebalo da prilagodimo svoje aktivnosti prirodnima te da u prehranu uvrstimo jela koja će sačuvati našu energiju tako što će grijati naš organizam. Jela koja je najbolje konzumirati su guste čorbe, grah-variva, supe, razne vrste pečenja. Treba spremati i ljuta jela koja pored toga da griju u hladnim zimskim danima, pomažu snižavajući holesterol i regulišu visok pritisak.

Kuhane mahunarke su vrlo važne namirnice zimi jer stimulišu rad bubrega, koji u ovo doba godine trebaju više pažnje. Grah, leća, grašak, mahune dostupne su suhe a neke su smrznute. Mogu da se obogaćuju suhim mesom ali i da se kombinuju sa žitaricama.

Namirnica na koju takođe treba obratiti pažnju jeste kiseli kupus jer snažno podupire imunitet. Što više treba izbjegavati alkohol i šećer jer oni rashlađuju organizam. A bilo bi dobro i svježe voće zamijeniti suhim voćem.
 

Predlažemo vam sledeća jela za ovaj period:
Zimski đuveč
Sarma sa suvim mesom
Grah sa suhom slaninom
Slovenačka zimska sarma
Varivo od heljde i prosa
Čorba od graška
Sarma od ribljeg dimljenog mesa
Pire od graha
Pohani šaran
Francuski krompir sa špekom i lukom
Sekelji kupus
Paprike punjene plavim patlidžanom
Bretonska janjetina
Napolitanske mahune
Paella od pačijeg mesa

 

 
Pohanje jela

 


Većina ljubitelja kuhanja posjeduje neki svoj isproban recept za pohanje jela koji sa manje ili više uspjeha daje rezultate koji zadovoljavaju potrebe. Mi Vam donosimo saznanja o tome koji su najpoznatiji načini pohanje jela pa možete da izaberete neki od načina koji niste do sada koristili ili da unaprijedite svoje kulinarske sposobnosti.
Najčešće se u svijetu srećemo sa dva načina pohanja jela, a to su bečki i francuski način. Manje je poznat ali nikako po kvalitetu slabiji milanski način pohanja. Svi načini pohanja jela namirnice umaču u smjesu za pohanje. Ta smjese se najčešće sastoji od prezli, brašna i jaja. Karakteristično za francuski način jeste da namirnicu koju pohujemo prvo uvaljamo u bijelo pšenično brašno, zatim umačemo u jaja pa ponovimo postupak. Onda pržimo namirnicu. Za bečki način je karakteristično da namirnica ide pravu u brašno pa onda ide u jaja i na kraju se uvalja u krušne mrvice. Kod milanskog načina u prezle stavljamo i parmezan što pohanju daje karakterističnu notu sira. Ovdje možemo da spomenemo i Orli način koji namirnicu umače u smjesu koja je sastavljena od vode, brašna i piva. Gustine je kao ona za palačinke. Japanci pohaju tako što umute jaja, vodu i brašno pa je drže oko pola sata u frižideru. Nakon toga tek pohuju namirnice.


Savjeti za pohanje

  • Prije pohanja meso istučemo i zarežemo na krajevima da se ne bi skupilo.
  • Meso koje je manje vlažno ili suvo bolje prima poh odnosno smanjuje se vjerovatnoća da se poh odlijepi od mesa.
  • Masnoća u kojoj pohujemo treba biti dobro zagrijana ali ne i pregrijana.
  • Kada je namirnica ispohana obavezno je stavimo na papirni ubrus da se višak masnoće ocjedi.
  • Kod pohanja većih komada mesa koristimo malo slabiju temperaturu i pohamo ih malo duže.

    Orli pohanje
     

Ovaj način se najčešće koristi kada pohamo mlade tikvice, ribu i šampinjone.


Potrebno:
250 gr brašna
5 jaja
200 ml piva
100 ml ulja
so

Priprema:
Odvojeno umutimo žumanca. Zatim im dodamo pivo , ulje i brašno. I na kraju umješamo i bjelanjke koje smo posebno umutili. Potrebno je da dobijemo glatku masu kao za palačinke bez grudvica. Pohujemo zatim namirnicu u dubokoj masnoći.


 
Gljive

 

Još u vrijeme starih Egipćana ljudi su jeli gljive. Danas su široko zastupljene u svim kulturama. Gljive su niskokalorične i samim time su idealne za zdravu ili dijetalnu prehranu, dok sa druge strane sadže kalcijum, vitamin B, željezo i cink. Spremamo ih na mnogo načina i stavljamo ih u razne vrsta jela.

Spremanje gljiva

Prije nego što počnemo raditi sa gljivama potrebno ih je oprati. One se najčešće peru pod tankim mlazom vode. Mora se paziti da gljive vodu ne upiju jer će se time naštetiti aromi gljiva. Šampinjone je za različite vrste jela potrebno nasjeći na različite načina. Tako da kada ih pečemo samo odvajamo klobuk od stabljike. Kada spremamo supu nasjeckaćemo ih na listiće, a ako je riječ o varivima onda ih režemo na četvrtine. Kada pirjamo gljive na početku pobiberimo, dok se sole na samom kraju. Dodavanjem limuna i peršunovog lista povećavamo hranjivu vrijednost gljiva. Kada pravimo Pizzu onda je najbolje koristiti listiće. Ako imamo sušene gljive prije upotrebe ih potopimo u vodu, ili ih možemo samljeti pa koristiti kao dodatak jelima. Šampinjone možemo i da kiselimo i dodajemo u salatama.

Vrste gljiva

Najčešće korišćena vrsta gljiva kod nas su šampinjoni. Imaju malo kalorija i iz razloga što ih nije teško uzgajati cjenovno su pristupačni. Takođe se dosta koriste i vrganji koji su kraljevi šume. Sigurni su za ishranu jer ih je teško zamijeniti sa otrovnim gljivama zbog karakterističnog smeđeg klobuka i resica na unutrašnjoj strani kapice. Svjetski poznata je i gljiva bukovača koja je izuzetnoga ukusa. Može se naći kao samonikla u prirodi, ali takođe može se uspješno uzgajati. Krajevska bukovača (King Oyster) jestiva je gljiva porijeklom sa mediteranskog područja Evrope. Ali ima je na Srednjem Istoku, Sjevernoj Africi, a takođe raste i u različitim dijelovima Azije. Kod ove bukovače tekstura je mesnatija i lakša je za žvakanje. Veoma cijenjene su i Shiitake gljive koje rastu na hrastovom panju. Izuzetno su ljekovite i kod Japanaca imaju značenje eliksira života. Smanjuju holesterol, pritisak i stres. Shiitake, takođe, sadrže sve esencijalne amino kiseline i biljna vlakna koja imaju važnu ulogu za probavni sistem. Mogu se koristiti za pripremu rižota, umaka ali od njih se pravi i čaj.

Isprobajte neke od naših izuzetnih recepeta za spremanje gljiva:

 
«StartPrev12345678910NextEnd»

Page 1 of 12

Facebook

Copyright © 2014 Dobra jela. All Rights Reserved.
Joomla! is Free Software released under the GNU/GPL License. Best free joomla themes
Best free joomla themes made by Lonex.