Radio stanice - izaberi

Online

We have 3 guests online
Home
Dobra jela - tajne su otkrivene
Gljive

 

Još u vrijeme starih Egipćana ljudi su jeli gljive. Danas su široko zastupljene u svim kulturama. Gljive su niskokalorične i samim time su idealne za zdravu ili dijetalnu prehranu, dok sa druge strane sadže kalcijum, vitamin B, željezo i cink. Spremamo ih na mnogo načina i stavljamo ih u razne vrsta jela.

Spremanje gljiva

Prije nego što počnemo raditi sa gljivama potrebno ih je oprati. One se najčešće peru pod tankim mlazom vode. Mora se paziti da gljive vodu ne upiju jer će se time naštetiti aromi gljiva. Šampinjone je za različite vrste jela potrebno nasjeći na različite načina. Tako da kada ih pečemo samo odvajamo klobuk od stabljike. Kada spremamo supu nasjeckaćemo ih na listiće, a ako je riječ o varivima onda ih režemo na četvrtine. Kada pirjamo gljive na početku pobiberimo, dok se sole na samom kraju. Dodavanjem limuna i peršunovog lista povećavamo hranjivu vrijednost gljiva. Kada pravimo Pizzu onda je najbolje koristiti listiće. Ako imamo sušene gljive prije upotrebe ih potopimo u vodu, ili ih možemo samljeti pa koristiti kao dodatak jelima. Šampinjone možemo i da kiselimo i dodajemo u salatama.

Vrste gljiva

Najčešće korišćena vrsta gljiva kod nas su šampinjoni. Imaju malo kalorija i iz razloga što ih nije teško uzgajati cjenovno su pristupačni. Takođe se dosta koriste i vrganji koji su kraljevi šume. Sigurni su za ishranu jer ih je teško zamijeniti sa otrovnim gljivama zbog karakterističnog smeđeg klobuka i resica na unutrašnjoj strani kapice. Svjetski poznata je i gljiva bukovača koja je izuzetnoga ukusa. Može se naći kao samonikla u prirodi, ali takođe može se uspješno uzgajati. Krajevska bukovača (King Oyster) jestiva je gljiva porijeklom sa mediteranskog područja Evrope. Ali ima je na Srednjem Istoku, Sjevernoj Africi, a takođe raste i u različitim dijelovima Azije. Kod ove bukovače tekstura je mesnatija i lakša je za žvakanje. Veoma cijenjene su i Shiitake gljive koje rastu na hrastovom panju. Izuzetno su ljekovite i kod Japanaca imaju značenje eliksira života. Smanjuju holesterol, pritisak i stres. Shiitake, takođe, sadrže sve esencijalne amino kiseline i biljna vlakna koja imaju važnu ulogu za probavni sistem. Mogu se koristiti za pripremu rižota, umaka ali od njih se pravi i čaj.

Isprobajte neke od naših izuzetnih recepeta za spremanje gljiva:

 
Recepti za dimljene kobasice



Sremska kobasica

Potrebno:
10 kg svinjskog mesa
220 gr soli
150 gr ljute aleve paprike
35 gr crnog bibera
200 gr očišćenog bijelog luka

Priprema:
Sameljemo meso na mašini promjera 8 mm pa dodamo začine, alevu ljutu papriku i sitno samljeven bijeli luk. Masu dobro izmješamo pa sa njome punimo tanka svinjska crijeva. Sremske kobasice onda dimimo na hladnom dimu dvije sedmice, a piljevina koja će im dati najbolju aromu je trešnjevo drvo (alternativa je bukva ili šljiva). Nakon dimljenja još dvije sedmice treba da stoje na suvom i hladnom mjestu, prije upotrebe.


Njeguška kobasica

Potrebno:
10 kg svinjskog mesa
5 kg tvrde slanine
300 gr soli
70 gr bibera
100 gr bijelog luka
250 gr paprike
tanka svinjska crijeva

Priprema:
Njegušku kobasicu pravimo od kvalitetnog svinjskog mesa i tvrde, leđne slanine. Meso sameljemo na mašinu 10 mm. Pa onda u masu ubacimo začine i dobro izmješamo. Potom sa smjesom punimo tanka svinjska crijeva. Kobasice sušimo hladnim dimom bukovog drveta 25 dana. Držimo je nakon sušenja u hladnim, tamnim i suvim prostorijama.


Zlatiborska kobasica

Potrebno:
10 kg goveđeg mesa
4 kg svinjskog
280 gr soli
začini po ukusu

Priprema:

Meso sameljemo na mašini promjera 8 mm. Zatim masi dodamo začine i dobro izmjesimo. Nakon što je odstajalo meso dan ili dva punimo ga u goveđa crijeva. Sušimo onda meso narednih 25 dana.


Narodna kobasica

Potrebno:
10 kg svinjske lopatice
5 kg slanine
350 gr soli
70 gr bibera
100 gr aleve paprike
70 gr šećera
glavica bijelog luka
svinjska crijeva

Priprema:
Pola mesa svinjskoga nasječemo na sitne komade, a drugu polovinu sameljemo na reunoj ploči većeg promjera. Začinimo i dobro izmješamo masu. Punimo u crijeva srednje veličine. Ostavimo kobasice da se suše jedan dan u hladnoj i tamnoj prostorijia pa ih onda dimimo.

 

Sudžuk

Potrebno:
10 kg goveđeg mesa
5 kg ovčijeg mesa
3 kg čvrstog loja
350 gr soli
300 gr crnog luka
70 gr crnog krupnije mljevenog bibera
100 gr bijelog luka
debela goveđa creva


Priprema:
Za pravljenje sudžuke od mesa koristimo dijelove od vrata i plećke. Meso se samelje na mašini 8 mm, zatim dodamo sitnije mljeveni loj sa bijelim lukom. Onda se dodaju začini i sve se zajedno dobro izmješa. Zatim se tom smjesom pune tanka goveđa crijeva. Sudžuka se suši oko mjesec dana na hladnom dimu bukovog drveta, a zatim ostavi okačena na suhom i vjetrovitom mjestu.

 

Debreciner

Potrebno:
10 kg svinjetine
50 gr bijelog bibera
100 gr aleve paprike
150 gr soli
malo šećera
majoran
glavice bijelog luka

Priprema:
Meso isitnimo nožem pa dodamo začine. Potom dobro izmjesimo i punimo u tanko crijevo. Ostavimo jedan dan na hladnom i promajnom mestu. Zatim kobasice sušimo hladnim dimom bukovog drveta oko mjesec dana.



 
Hrana sa negativnim kalorijama

 

Ove namirnice su niskokalorične. Iako to naziv sugeriše "Hrana sa negativnim kalorijama", to jest namirnice koje imaju negativne kalorije ipak ne postoje. Postoje samo one namirnice kod kojih tijelo potroši više kalorija nego što ih unese dok razgrađuje konkretnu niskokaloričnu namirnicu. Ako pojedemo kolač koji ima 500 kalorija organizam će na razgradnju kolača potrošiti 150 kalorija dok će ostalih 350 kalorija ostati u organizmu. Paradajz srednje veličine ima oko 25 kalorija, a tijelo će za njegovu razgradnju potrošiti 60 kalorija. Celer srednje veličine ima oko 6 kalorija a tijelo će za njegovu razgradnju potrošiti oko 50 kalorija.

Pored ovih namirnica odlične za konzumiranje su i ove zdrave namirnice:

cikorija, krastavci, bijeli luk, salata, luk, šparoge, repa, brokula, zelje, mrkve,  papaja, špinat, jabuke, borovnice, grejp, limun, mango, naranče, ananas, jagode, mandarine, zelena salata, endivija, radič, brusnice.

Uz njih se zdravo mršavi jer su pune vitamina, ukusne su a imaju malo kalorija.

 
Čemu dati prednost u ishrani?

 

Nikada nećemo moći da u potpunosti odolimo namirnicama koje nisu potpuno zdrave. Ali sa druge strane možemo da se trudimo da je što više moguće u ishranu ubacujemo zdrave namirnice. Tako u ishrani trebamo dati prednost zelenom povrću jer je bogato celulozom. Od mesa akcenat treba staviti na meso koje nije masno kao što je juneće, živinsko, janjeće te od ribe haringu, skušu ili lososa. Maslinovo ulje ne upotrebljavati za prženje ili pečenje. Začine treba korisiti u što većim količinama ali ih dodavati na kraju kuhanja da se ne bi termički upropastili. Ako je moguće salatu treba spremati sa limunovim sokom i izbjegavati jabukovo sirće, a nikako uoptrebljavati alkoholno. 

Ako već nismo u stanju da izbjegnemo da nešto grickamo onda treba da se orijentišemo na bademe, datule, zobene pahuljice te čips od kelja i naravno kokice. Smeđem šećeru dati prednost u odnosu na bijeli. Voće treba konzumirati samo kada užinamo i prednost treba dati agrumima i kiselkastom voću. Ubaciti dinju, lubenicu i bundevu u ishranu pod "obavezno". 

Između obroka razmak treba da bude četiri sata tako da prema mogućnostima treba doručkovati oko sedam sati, užinati po prvi put oko jedanaest, Ručati oko petnaest časova, užinati po drugi put oko sedamnaest i večerati oko devetnaest časova.

 
«StartPrev12345678910NextEnd»

Page 1 of 12

Facebook

Copyright © 2014 Dobra jela. All Rights Reserved.
Joomla! is Free Software released under the GNU/GPL License. Best free joomla themes
Best free joomla themes made by Lonex.